Čuvajte se sunčanice i toplotnog udara

24

Visoka temperatura vazduha tokom ljetnih dana može veoma nepovoljno da utiče na zdravlje, pa i kod potpuno zdravih osoba.

„Veliki neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar, koje su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Najugroženija su mala djeca, zato što brzo izgube tečnost, zatim trudnice, starije osobe, hronični bolesnici te pacijenti na terapiji za izmokravanje,“ ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Do sunčanice dovodi duže izlaganje glave suncu, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote.

„Naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem,“ navodi dr.spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a.

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha za vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Toplotni udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, u javnom prevozu, pa čak i stanu. Riječ je o poremećaju centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i dostiže vrijednost i do 40° celzijusa.

„Simptomi su jaka glavobolja, suva koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu,“ kaže dr. Kuduzović.

U slučaju toplotnog udara, kao i kod sunčanice, mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Ljekaru se treba obratiti ako tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, kad osoba uporno povraća i sve je slabija. Tada je riječ o veoma teškom obliku sunčanice, pa je potreban pregled ljekara. On će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama), kažu stručnjaci INZ-a.

Prevencija podrazumijeva da se osoba ne izlaže dugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boravi u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji. Potrebno je adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora da odgovara klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svetlijih boja. Ishrana mora da bude uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.

Stručnjaci savjetuju da je važno nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor, organizam naročito gubi. Zbog visoke temperature i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je da se tečnost unosi polako, u malim količinama i pri tome izbjegavaju alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati dehidrataciju. Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperatura u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuje.