Dogodilo se na današnji dan – 17. jun

48

Mumtaz Mahal, žena vladara Mogulskog carstva šaha Džahana I., 1631. godine umrla je pri porodu njihovog 14. djeteta, Gauhara Beguma. Prije smrti zamolila je supruga da joj izgradi mauzolej kakav svijet do tada nije vidio. Šah Džahan je obećao ispuniti njenu posljednju želju, a gradnja jedne od najpoznatijih svjetskih grobnica, Taj Mahala, počela je godinu dana poslije njezine smrti. Glavni mauzolej završen je 1648., dok su ostale zgrade i vrtovi dovršeni pet godina poslije. Taj Mahal obuhvaća graditeljske tradicije perzijske i rane mogulske arhitekture. Karakteristična inspiracija dolazi od uspješnih timuridskih i mogulskih građevina poput Timurove grobnice, Humajunove grobnice, grobnice Itmad-Ud-Daulah, te šah Džahanove džamije Jama Masjid. Taj Mahal nalazi se južno od gradskih zidina grada Agre. Gradnja je započeta zemljanim radovima koji su uključivali nasipanje terena i ravnanje površine. Građevinski materijal nabavljan je u većem dijelu Indije i Azije. Sveukupno je 28 različitih dragih i poludragih kamenja umetnuto u bijeli mramor. Radna snaga od 20.000 ljudi angažovana je iz cijele sjeverne Indije. Mauzolej izgrađen prema strogom simetrijskom redu smatra se najprepoznatljivijim arhitektonskim simbolom Indije kojeg tamošnje stanovištvo zove Srcem Indije, a u svijetu je osim po ljepoti poznat i po romantičnoj priči koja stoji iza njegovog nastanka. Šah Džahan osobno je opisao Taj Mahal ovim riječima:

Treba li krivnja tražiti utočište ovdje,
Kao isprika, postaje čista od grijeha.
Treba li grešnik poći do ovog zdanja,
Njegovi grijesi biti će zaboravljeni.
Prizor ovog zdanja stvara prizore tuge,
I sunce i mjesec suze lijevaju iz očiju.
Na ovom svijetu ovo zadnje je građeno,
Da time pokaže slavu svoga stvaraoca.

Tokom američke opsade Bostona u ratu za nezavisnost 1775. godine odigrala se bitka kod Bunker Hilla, prema mnogima najkrvavija bitka tog rata. Oko 2.400 američkih pobunjenika predvodio je general Israel Putnam dok je general bojnik William Howe zapovijedao s oko 3.000 britanskih trupa. Po mnogim istoričarima odlučujući trenutak bitke bila je zapovijed generala Putnama koji je svojim postrojbama rekao “ne pucajte dok im ne vidite boju očiju”, što je naravno jako povećalo broj žrtava. Amerikanci su u noći prije bitke utvrdili svoje položaje na Breed’s Hillu i Bunker Hillu. Britanci su rano ujutro topovskom paljbom zasuli pobunjeničku ‘utvrdu’, ali bez većeg uspjeha. Do trenutka kada je uslijedio britanski napad Amerikanci su uspjeli ojačati svoje redove i podići dodatne zaklone na padinama. Prvi napad započeo je oko 15 sati, ali odbijen je uz velike gubitke kao i drugi. Tek u trećem napadu Britanci su uspjeli probiti obranu i to prvenstveno zato što je većina pobunjenika ostala bez municije, pa je uslijedila borba prsa o prsa. Pobunjenici su se oko 17 sati nakon kratkog okršaja uspješno povukli osiguranim putem, no artiljerija je napuštena. Bitka je tako završila britanskom pobjedom, ali plaćena je s više od 1.000 stradalih što je general Henry Cliton pozivajući se na Pira opisao rečenicom: “još nekoliko ovakvih pobjeda i britanska dominacija u Americi će završiti”.

Kip slobode, punog imena Liberty enlightening the World, jedan od najprepoznatljivijih simbola New Yorka, 1886. godine brodom je stigao u svoju današnju domovinu. Ideja za izradu kipa pala je na pamet Edouardu de Laboulayeu, istaknutom profesoru prava i stručnjaku za američku istoriju. Svojim prijateljima je izrazio ideju kako bi trebalo odati počast idealima inspiriranima američkom i francuskom revolucijom. Uspješnog mladog neoklasicističkog kipara Frederica Augustea Bartholdija ta je ideja toliko opčinila, da ju je držao u sebi dvadeset godina. Kad je nakon nekoliko godina posjetio New York i ugledao ostrvo Liberty, shvatio je da je to mjesto na kojem bi kip mogao stajati. Uslijedile su mukotrpne godine realizovanja projekta. Trebalo je nagovoriti Amerikance da prihvate dar i odobre mjesto na kojem će ga postaviti, te prikupiti novac za ogromni projekt. Francuzi su za izradu kipa prikupili 400.000, a Amerikanci za izradu 27 metara visokog podnožja 300.000 dolara. Bartholdi nije bio inženjer, pa mu je u izradi postolja pomogao inžinjerski genij Alexandre-Gustave Eiffel. Bartholdi je napravio nacrt, a Eiffel je smislio željezni kostur. Konačni kip težio je preko 200 tona i bio gotov 1884. u Parizu. Potom je rastavljen i u 214 sanduka poslan u Ameriku, gdje je ponovno sastavljen i svečano otkriven 28. oktobra 1886. Kip, koji se nalazi se na popisu UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine, predstavlja božicu slobode koja u jednoj ruci drži baklju, u drugoj knjigu s datumom proglašenja američke nezavisnosti – 4. jul 1776., a na glavi ima krunu koja sa svojih sedam vrhova simbolizira sedam kontinenata.

Njemački filozof Alexander Gottlieb Baumgarten, u čijoj je doktorskoj disertaciji Meditationes philosophicae prvi put spomenut termin estetika, koju je u djelu Aesthetica i definirao kao znanost o spoznaji osjetilnog, a ljepotu kao savršenstvo osjetilne spoznaje, rođen je u Berlinu 1714. godine.

Ruski kompozitor Igor Stravinski, kojega danas mnogi kako na zapadu tako i u domovini, smatraju nnajuticajnijim kompozitorom 20. vijeka, utjelovljenje kozmoplitskog Rusa kojeg je TIME imenovao jednim od najuticajnijih ljudi prošloga vijeka, dobitnik Grammya za životno djelo i autor nebrojenih kompozicija od kojih valja spomenuti Petruška, Posvećenje proljeća, Žar-ptica i Život razvratnika, rođen je 1882. godine u Lomonosovu.

Američki glumac Ralph Bellamy, čija se glumačka karijera protegla na čak 62 godine, nominiran za Oscara i Emmya, a zapamćen po ulogama u filmovima Air Mail, Destination Unknown, Spitfire, Woman in the Dark, Brother Orchid, The Ghost of Frankenstein, Lady on a Train, The Professionals, Rosemary’s Baby, Coming to America, Pretty Woman, te nebrojenim drugima, rođen je u Chicagu 1904. godine.

Američki glumac Thomas Haden Church, dobitnik brojnih filmskih nagrada među kojima i Emmya, najpoznatiji po ulogama u filmovima Tombstone, George of the Jungle 1 i 2, The Specials, Monkeybone, Idiocracy, Spider-Man i Smart People, rođen je 1960. godine u Yolou u Kaliforniji.

Američki glumac Jason Patric, zapamćen po ulogama u filmovima The Lost Boys, Rush, Geronimo: An American Legend, Speed 2: Cruise Control, Incognito, The Alamo i Downloading Nancy, rođen je u New Yorku 1966. godine.

OSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime