Evropska sedmica borbe protiv debljine – svaka četvrta osoba ima problem sa težinom

25

Evropska sedmica borbe protiv debljine obilježava se od 22. do 29. maja. Debljina nije samo estetski problem, nego i zdravstveni poremećaj, koji pridonosi razvoju hroničnih bolesti, naročito bolesti srca i krvnih sudova, te šećerne bolesti tipa 2.

„Debljina ili pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma. Prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost su glavni uzroci pretilosti. Međutim, osim nedovoljne tjelesne aktivnosti i prevelikog unosa hrane uzroci mogu biti i međusobna djelovanja različitih faktora (genetski, psihološki, i socijalni), te bolesti kao što su bolesti nadbubrežne žlijezde, štitne žlijezde, policistični jajnici, djelovanje nekih lijekova (antidepresivi, koritkosteroidi),“ ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije – SZO (engleski World Health Organization – WHO) debljina je jedan od najvećih javno – zdravstvenih problema 21. vijeka. Prema SZO, 39 odsto odraslih širom svijeta ima prekomjernu težinu, dok je 13 odsto njih pretilo. Od 1975. stopa pretilosti gotovo se utrostručila.

Prema podacima “Naš svijet u podacima”, gotovo četvrtina (22,82 %) stanovništva EU bilo je pretilo 2016. godine u odnosu na samo svakog 11. (9,3 %) 1975. godine, što znači da je za oko 40 godina porast bio 161 %! U BiH, stanje je još gore.

„Za određivanje stanja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih i praktičnih metoda, a to su: određivanje indeksa tjelesne mase (ITM), mjerenje obima struka i mjerenje debljine kožnog nabora. Indeks tjelesne mase (ITM) (engleski Body mass index (BMI)) izračunava se dijeljenjem tjelesne mase izražene u kilogramima sa kvadratom visine izražene u metrima,“ kaže Lejla Selimović iz Službe za školsku higijenu INZ-a.

Na primjer, ako ste teški 110 kilograma, a visoki 178 centimetara, 110 dijelite sa 3,1684 (1,78 na kvadrat), te dobijate 34,7178, a to implicira da gotovo na granici između prvog i drugog stadija pretilosti, a to podrazumjeva poziv na akciju.

Prema Indeksu tjelesne mase, pothranjene osobe su one koje ITM/BMI imaju ispod 18,5, poželjnu tjelesnu težinu imaju svi oni sa indeksom od 18,5 do 14,9, a povećanu od 25 do 29,9. Pretile osobe se dijele u tri stepena, zavisno od indeksa, i to – prvog (od 30 do 34, 9), drugog (35 do 39,9) ili trećeg stepena (iznad 40,0).

Komplikacije i šta činiti?

Institut za zdravlje i sigurnost hrane je za sve one koji brinu o svom zdravlju, te žele vidjeti “koliko znaju šta je zdrava prehrana” pripremio upitnik-mini kviz putem Google forme, koji je dostupan na linku Zdrava prehrana

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom podložnije su razvoju niza potencijalno ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždane udare.

Pretilost povećava vjerovatnost visokog krvnog pritiska i abnormalnog nivoa holesterola, što su faktori rizika za srčane bolesti i moždane udare. Podložnije su i dijabetesu tipa II. Pretilost može uticati na način na koji tijelo koristi insulin za kontrolu nivoa šećera u krvi. To povećava rizik od rezistencije na insulin i dijabetes.

„Pretilost može povećati rizik od raka maternice, vrata maternice, endometrija, jajnika, dojke, debelog crijeva, rektuma, jednjaka, jetre, žučnog mjehura, gušterače i prostate, a mogući su i probavni problemi, apneja, osteoartis i teški simptomi COVID-19,“ navode u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane.

Ono što je najvažnije i o čemu treba voditi računa, u cilju smanjenja tjelesne mase i održavanja idealne tjelesne mase, je pravilna prehrana koja će uz programiranu fizičku aktivnost omogućiti ravnomjerno mršanje.

Pod pojmom pravilne prehrane podrazumijeva se uravnotežen unos vode, ugljenih hidrata, masti i bjelančevina, kao i vitamina i minerala, redovno uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tokom dana.