“Karavan kulture govora” prošao i kroz Brčko

32

U organizaciji Srpske pravoslavne crkvene opštine Brčko i SPKD “Prosvjeta” Brčko, sinoć je u Kulturno – administrativnom centru “Patrijarh srpski Pavle” održana tribina o unapređenju kulture govora. Riječ je o “Karavanu kulture govora” koji u okviru aktivnosti Ministarstva informisanja i kulture Srbije i uz podršku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, realizuje Udruženje za unapređenje i razvoj kulture javnog govora “Izražajnost” iz Srbije. Karneval je krenuo iz Beograda, a nakon nekoliko gradova u Srbiji, a potom i Banjaluke, Zvornika i Prijedora, došao je i u Brčko.

Prisutnoj publici obratili su se Slobodan Roksandić, komunikolog iz Udruženja “Izražajnost”, Arno Gujon, humanitarni radnik i čuveni profesor Milorad Telebak, lingvista, uz čije tv emisije “Govorimo srpski” su odrastale brojne generacije.

Govoreći o jeziku, Telebak je rekao da “ko izgubi jezik, gubi i sebe kao narod!”

“Srbi, zaokupljeni drugim problemima, postali su prilično ravnodušni i ne vode brigu o srpskom jeziku, pa ovaj “Karavan kulture govora” predstavlja zračak nade. Srpski jezik je “raščerupan”, prisvojen i gotovo poništen. Ko ne vodi računa o jeziku, ne vodi računa ni o sebi. Ko izgubi jezik, gubi i sebe kao narod”, rekao je prof. Telebak.

Sa druge strane, francuski humanitarac Arno Gujon izabrao je da nauči upravo srpski jezik i to da ga nauči baš tečno i sa razumijevanjem da govori, ali to nije bilo nimalo jednostavno i bez muke, kako je pisalo na knjizi od koje je počeo “Srpski jezik bez muke”. A ponukalo ga je to što je želio da razumije i shvati kako živi srpski narod na Kosovu i Metohiji, s obzirom da tamo, kao humanitarni radnik, često ima potrebu da boravi. “Srpski jezik jedan je od najtežih indoevropskih jezika na svijetu, sa svim padežima (kojih francuski nema), akcentima, jedninom i množinom, rodom, brojem, glagolima” … govorio je Gujon publici.

“Srpski jezik je jezik pjesnika, milozvučan je, učeći srpski jezik otkrio sam dušu srpskog naroda. Svakog dana, najmanje pola sata, tokom pet godina, čitao sam i njegovao srpski jezik. Učim i dalje, naravno, ali kada sam ga naučio, onda mi se otvorio novi svijet. U jednom trenutku sve što mi je bilo nepoznato prije toga, postalo mi je poznato, razumljivo. Počeo sam da razumijem šta piše u novinama, šta mi govore ljudi na Kosmetu. Oni su počeli mene da razumiju. Prije toga, kao da sam gledao crno-bijeli film i odjednom ga ugledao u boji”, opisao je Gujon.

Komunikolog Slobodan Roksandić iznio je nekoliko činjenica – muškarci tokom 24h u prosjeku izgovore oko 30.000 riječi, žene oko 60.000, dok se u tih 30-60 hiljada aktivno upotrijebi svega 2.000 riječi, iako srpski jezik ima čak 500.000 riječi prema posljednjem rječniku.

“Branislav Nušić je 1933. godine zapisao da je najčešća poštapalica koju Srbi koriste ovaj, a sudeći prema njenoj upotrebi, nažalost, i danas je. Poštapalice treba izbjegavati, a raditi na tome da se lijepo izražavamo, jer lijepo izražavanje, osim brojnih prednosti, daje i dodatno samopouzdanje. Takođe, napomenuo bih da je najvažnija rečenica za govor, kojom se vodio i veliki grčki govornik Demosten, kako se nešto kaže!”, rekao je Roksandić.

Komunikolog Roksandić takođe je sa učenicima održao i dvije radionice na kojima ih je podsjetio da njihov uspjeh u životu zavisi od toga koliko rade na usmenom izražavanju, jer samim tim odmah rade i na sebi. O Udruženju “Izražajnost” i tome kako njeguju srpski jezik, više možete saznati i na linku:http://izrazajnost.edu.rs/