Međunarodni dan zaštite životne sredine: „Vrijeme je za prirodu!“

22

Hrana koju jedemo, vazduh koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta pogodna za život – sve nam to dolazi iz prirode. Priroda nam u ovim trenucima poručuje da smo na ivici propasti. Zato je ovog Međunarodnog dana zaštite životne sredine „vrijeme za prirodu“.

Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se svake godine 5. juna, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija u Štokholmu u Švedskoj, 1972. godine, koja je bila posvećena životnoj sredini i na kojoj je usvojen Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP – United Nation Environment Programme).

Posljednjih deset godina svi osjećamo posljedice klimatskih promjena (kiše, poplave, suše, hladnoća….) i njihov uticaj na životnu sredinu, a najodgovorniji je čovjek, koji svojim djelovanjem utiče na biljni i životinjski svijet, ali i na život ljudi. Odgovornost snose svi – vlade, industrija, građani.

Ove godine Međunarodni dan zaštite životne sredine posvećen je biodiverzitetu – bioraznolikosti života na Zemlji, koji uključuje osam miliona biljnih i životinjskih vrsta na planeti, ekosisteme koji ih naseljavaju i genetsku raznolikost među njima. To je složena i međusobno korisna mreža, u kojem svaki član, igra važnu ulogu. MIjenjanje ili uklanjanje jednog elementa ove mreže utiče na cijeli životni sistem i može da dovede do negativnih posljedica. Bez prirode, život na Zemlji ne bi bio moguć.

Ljudske aktivnosti su značajno promijenile tri četvrtine kopnene površine i dvije trećine površine okeana. Od 2010. do 2015. godine više od 32 miliona hektara šume je nestalo, a taj proces se nastavlja. U posljednjih 150 godina površina koralnih grebena je smanjena za polovinu. Ledeni pokrivač se topi zapanjujućom brzinom, dok kiselost okeana raste. Životinjske vrste sada nestaju desetinama i stotinama puta brže nego u proteklih 10 miliona godina, a u narednih 10 godina jedna od četiri poznate vrste možda će biti izbrisana sa planete.

„Priroda nam šalje poruku. Vrijeme je da se preispita naš odnos s prirodom i da se priroda postavi u središte našeg odlučivanja. Pojava COVID-19 ukazala je na činjenicu da kada uništavamo biodiverzitet, uništavamo sistem koji podržava ljudski život. Što je ekosistem bioraznovrsniji, teže je da se jedan patogen brzo širi ili dominira. Ako dođe do gubitka biodiverziteta, onda se pruža mogućnost da patogeni lakše prelaze između životinja i ljudi. Intenzivno krčenje šuma, uništavanje staništa divljih životinja, intenziviranje poljoprivrede, su samo neke od ljudskih aktivnosti koje su ubrzale klimatske promjene i narušile osjetljivu ravnotežu. Narušili smo sistem koji bi nas prirodno zaštitio. Stvorili smo uslove koji omogućavaju brzo širenje određenih patogena, uključujući i širenje korona virusa,“ kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Oko 75% svih zaraznih bolesti kod ljudi su zoonoze – bolesti koje životinje prenose na ljude. Jedan od glavnih uzroka pojave zoonoza su ljudske aktivnosti. Kako se broj stanovnika na planeti Zemlji približava deset (10) milijardi, moramo bolje razumjeti mrežu života u kojoj živimo i uvažiti da ona funkcioniše kao cjelovit sistem.