Otkazana večerašnja predstava na Susretima pozorišta

91

Organizatori 38. Susreta pozorišta u Brčkom postavili su sinoć kratko obavještenje na web stranici festivala da se predstava “Zelena čoja Montenegra” Beogradskog dramskog pozorišta (koprodukcija sa Gradskim pozorištem Podgorica i Grad teatrom Budva), rađena prema tekstu Mome Kapora i Zuke Džumhura, u režiji Nikite Milivojevića, otkazuje zbog odsustva glumaca, koji su zaraženi virusom korona. Ujedno obavještavaju sve one koji su kupili karte, da će im novac biti vraćen.

Dalje, organizaciji festivala pismom su se obratile autorke predstave „Sedam strahova“ Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, koja je na repertoaru u srijedu 24. novembra. Pismo potpisuju rediteljka Selma Spahić, dramaturškinja Emina Omerović, scenografkinja Mirna Ler i kostimografkinja Lejla Hodžić. U pismu, u kojem se naglašava da žele da se izuzmu iz konkurencije za eventualnu nagradu, navodi se i sljedeće:

„Osjećamo potrebu da reagujemo u zaštitu bosanskohercegovačkog teatarskog prostora, u kojem je došlo vrijeme da mačističke i mizogine prakse jednostavno prestanu. Važno nam je da znate da postoji veliki broj umjetnica koje će im se usprotiviti. Čitav jedan dio naše predstave posvećen je temi nasilja nad ženama i kada bismo ćutale nad ovakvim ponižavanjem žena i ženskog narativa obesmislile bismo naš rad. I za kraj, prema statistikama, skoro svaka treća žena na svijetu doživjela je seksualno nasilje. Jedna od tri. Manje od 40 posto se usudi da potraži bilo kakvu pomoć. Mi stojimo uz njih. Pišemo ovo u iskrenoj nadi da će talas reakcija festivalske odluke u posljednjih nekoliko dana iznjedriti pozitivne promjene za sve nas“.

Čini se da se o brčanskim Susretima nikada nije ovoliko pričalo u javnosti i medijima i u našoj i u susjednim zemljama, kao ove godine, ali nažalost ne o sadržaju predstava i onome što su one pobudile kod publike. Mora se znati da ovako značajna manifestacija nije samo umjetnički i kulturni događaj, nego mnogo, mnogo više od toga, na šta naši kulturnjaci očito nisu spremni i (još) ćute, iako je XXI vijek. Umjetnost nas spaja, ali isto tako ima snagu da se baš u pozorištu progovori o temama, događajima i situacijama o kojima se inače ne govori naglas, i koje su kod nas još tabu. U tome je moć pozorišta i to bi trebalo poštovati i prihvatiti i u skladu sa tim se i ponašati.

A sinoć su o tome, na svoj način, govorili i glumci Satiričnog kazališta Kerepmuh iz Zagreba, koji su izveli predstavu “Darian, hrvatski kralj samopomoći”, distopijsku satiru u režiji Krešimira Dolenčića, smještenu u blisku budućnost.

Predstava govori o “nesrećnom narodu kome u spas dolazi superjunak novonormalnog doba, čist, neokaljan i vanjskim svijetom neokrznut Darian. Spomenuti nesrećnici, marginalci, autsajderi, influenseri, zvijezde koje (ne) opstaju, ovisnici o psihofarmaticima, opijatima, tehnologiji i društvenim mrežama, a ponajviše o sreći, oslanjaju se na novog vođu, čudotvorca i spasitelja koji im jedini može pomoći na putu prema samoostvarenju.

“Darian prolazi kroz stanice društva načetog pandemijama, nesrećama, izolacijom i samoćom neiskvaren poput kakvog modernog Candidea i pritom uči o stvarnoj stvarnosti. Iako pomaknuta jednu deceniju unaprijed, ova je satira povezana s današnjim trenutkom u kojem stvarnost, usljed pandemijske situacije i socijalne distance, nalikuje na kakav SF film. Tehnologija i virtuelni svjetovi preuzimaju živote, a pojedinca preuzima želja da se pod svaku cijenu spasi i pronađe instant-recept za sreću. U potrazi za srećom nalaze se osebujni i rastrzani predstavnici novog društva, na ivici sloma, koji žude za kontaktom, ljudskošću, smislom i ponajprije smislenim vođstvom, guruom i izbaviteljem. U predstavi pratimo Darianove susrete, spoznaje, čuda, spasenja, preobraćenja i njegov gotovo magičan uticaj na sudbine Nesrećnog naroda, jednog pogubljenog kolektiva naše (ne)srećnije budućnosti. U Darianovu nevinom i neokaljanom pogledu na novonormalni (ili nenormalni) svijet otkrivaju se začudnost i apsurd postojanja. Jedan drugačiji čovjek, heroj po neiskvarenosti, ultimativni influenser svojih pratilaca nosi titulu hrvatskog kralja samopomoći, a da zapravo, pomažući drugima, tek treba pronaći sebe negdje na stanicama stvarnog svijeta”, kaže dramaturg predstave Dina Vukelić.

Susreti se nastavljaju sutra predstavom „Schindlerov lift“ u režiji Kokana Mladenovića i prema
tekstu Darka Cvijetića (koji su se povukli iz ocjenjivačke konkurencije). Igra ansambl Kamernog teatra 55 Sarajevo.

IZVORbrckodanas.com
Prethodni postZbrka i među umjetnicima – Kamerni teatar ipak nastupa
Sledeći postU toku policijska akcija kodnog naziva „Bjegunac“ – pretresi na 22 lokacije