Pčelarstvo ključno za proizvodnju hrane

60

Pčelarstvo je od ključne važnosti za proizvodnju hrane za jedno društvo, državu. Evropska unija za granu pčelarstva godišnje odvaja 14,2 milijarde evra. Kod nas je situacija drastično drugačija. Štaviše, nismo ni dovoljno informisani zašto je pčelarstvo tako važno za opstanak čovječanstva.

„Sa ekološkog aspekta, zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti, trebalo bi da znamo da 84 odsto biljnih vrsta i 76 odsto proizvodnje hrane u Evropi zavisi od oprašivanja koje obavljaju domaće i divlje pčele. Prema dostupnim podacima, samo Sjedinjene Američke Države godišnje troše dvije milijarde dolara na vještačko oprašivanje, a nestanak pčela bi stvorio trošak od 150 milijardi evra na svjetskom nivou, što zbog manjka hrane, što zbog nedostatka prirodnih oprašivača biljaka“, kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Pčelarstvo je grana poljoprivrede u kojoj se uzgaja i iskorištava medonosna pčela za dobijanje pčelarskih proizvoda kao što su pčelinji med, pčelinji vosak, pčelinji otrov, matična mliječ, cvjetni prah/polen, propolis, rojevi i matice, te ostvaruje indirektna korist putem oprašivanja biljnih vrsta i održivosti ekosistema. Pčelinji proizvodi koriste se i za izradu apiterapijskih proizvoda u kozmetici, te kao hrana za ljude, pa samim tim se pčelari svrstavaju u subjekte u poslovanju sa hranom.

„Pčelari snose svu odgovornost za sigurnost svojih proizvoda, dužni su uspostaviti sljedivost za svoje proizvode. Neodgovarajuće ili nedovoljno osposobljena osoba koja radi sa pčelama ili pčelinjim proizvodima može ugroziti zdravlje, namirnicu ili proizvod. Štetni faktori koji umanjuju zdravstvenu ispravnost meda i pčelinjih proizvoda su zdravstveno stanje pčela, prisutnost štetnih tvari u medu, zagađen okolina i nepravilni postupci u pčelarstvu“, kažu u Institutu.

Pčelarstvo kao granu poljoprivrede na nivou entiteta i BiH regulišu brojni zakoni i pravilnici proizašli iz njih, dok Brčko distrikt BiH još nema svoj Zakon o pčelarstvu. U decembru prošle godine iz Vlade je najavljeno da se radi na izradi ovog zakona, koji bi trebalo da unese red u oblast pčelarstva, ali i propiše obaveze građana koji nisu pčelari, u odnosu na ponašanje prema pčelinjem svijetu.

Da nema pčela izumrlo bi 20.000 biljnih vrsta

Glavni oprašivači biljaka su, dakle, pčele, koje oprašuju više od 80% biljaka. Stručnjaci kažu da kada bi pčele nestale – izumrlo bi oko 20.000 biljnih vrsta, što bi dovelo do nemjerljivih negativnih posljedica po sveukupan život na planeti.

Vrlo brzo, sa prvim proljetnim danima, pčele će početi da donose prvi nektar i polen sa cvjetova. Zato ne kosite maslačke čim se pojave, to je pčelama prva hrana poslije zime, bila zima hladna ili ne. Pčelari će da provjere svaku košnicu, društvo, izvrše higijenu pčelinjaka, testiranje na bolesti i saniranje ukoliko je ima, a neki će i da proširuju legla.

Zajedno sa pčelama i pčelarima, aktivni će postati i voćari. Zbog pojedinih nesavjesnih voćara, ratara i povrtlara, zdravlje pčela na našim prostorima svake je godine ugroženo, jer upotrebljavaju prekomjernu količinu hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Međutim, takve hemikalije u fazi cvjetanja voćki štete i voćkama i pčelama.

“Svi profesionalni voćari svjesni su da njima pčele koriste. Ako pršću u pogrešno vrijeme, pčela će doći, ali neće oprašiti i on je badava prskao. Ali će se zato pčela vratiti u košnicu, zaraziće svoje pčele, svoju koloniju i doći će do umiranja. Profesionalni voćari znaju o čemu se radi. Nisu oni toliki problem koliko mali, nesavjesni, takozvani vikend voćari. Takvi dođu samo jednu trešnju da opršću u podne kad je lijepo vrijeme, kad je ona u punom cvijetu, i baš to može jedan kompletan pčelinjak da ubije”, kaže brčanski pčelar Milan Dragičević.

Da do ovakvih slučajeva ne bi dolazilo, neophodna je i prijeko potrebna uzajamna saradnja između pčelara i voćara. Dragiša Dragičević, inženjer voćarstva, podsjeća da se zbog nesavjesnog korištenja pesticida ne tako davno na području Distrikta dogodio pomor pčela i da dvije sezone poslije toga pčela nije bilo u voćnjacima.

„Da bi smanjili pomor pčela i nestajanje pčela na našem području, najvažnije je pridržavati se dobre poljoprivredne prakse koja podrazumijeva pravilno rukovanje i primjenu pesticida, odnosno zaštitnih sredstava u voćarstvu i pravilno rukovanje sa alatima. Savjet za voćare i vinogradare je da izaberu zaštitna sredstva koja su manje toksična za pčele. Zatim, da tretman pesticidima vrše poslije 17 časova kada je najmanji let pčela. I ono što je jako važno – svako tretiranje voćki najaviti komšiji pčelaru“, kaže Dragičević.